„Kockanje i klađenje – prikrivene ovisnosti“ , radionica u CISOK-u Split u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti

 Brojka od  50 000 ljudi u Hrvatskoj koji imaju problem s ovisnošću o kockanju, te od još 230 000 drugih u skupini problematičnih da razviju tu ovisnost u budućnosti, više su nego dovoljan razlog za organiziranje radionice za srednjoškolce na ovu temu.

Davorka Kovačić Borković, psihologinja, i Roberta Matković, sociologinja, stručnjakinje iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,  održale su na poziv savjetnica iz CISOK-a Split ovu zanimljivu radionicu, na kojoj je sudjelovalo 40 učenika drugih razreda Obrtne tehničke škole iz Splita.

Gošće su na radionici predstavile rezultate vlastitog projekt-istraživanja o kockanju i klađenju srednjoškolaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji pokazuju da se 50% (maloljetnih!) srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo ili kladilo, a njih oko 25% već ima problem s kockanjem. Uz to, gotovo 50% srednjoškolaca uopće ne zna da osobama mlađim od 18 godina zakonski nije dozvoljen ulaz u kasina, kladionice i sl.

   

Zatim su, tijekom interaktivno osmišljene aktivnosti, stručnjakinje  pred srednjoškolce postavile niz upita i zadataka, navodeći ih da preispitaju uvriježena iskrivljena mišljenja o kockanju.
Na primjer:
„Moji sretni brojevi donijet će mi dobitak u igri.“
Ili:
„Pametni ljudi mogu zaraditi na kladionici.“

Na temelju ovakvih iskrivljenih mišljenja stvara se kod pojedinca lažno uvjerenje da se rezultat igre može predvidjeti, da na rezultat igre pojedinac može utjecati, da je njegovo klađenje „pod kontrolom“, te da je „on gospodar“. Stoga ne čudi da se za kockanje kaže da je „podmukla ovisnost“, koja se neprimjetno razvija i primijeti tek kad je kasno.

Jedno od pogrešnih uvjerenja o problematičnom kockanju jest i to da je riječ tek o lošoj navici, a ne i o bolesti; neurokemijski procesi koji se odvijaju u mozgu ovisnika o kocki, potpuno su isti kao i procesi u mozgu ovisnika o drogi ili alkoholu, zbog čega se i službeno od prošle godine kockanje svrstava u skupinu bolesti ovisnosti.

U situaciji dostupnosti velikog broja kladionica pored parkova, kafića, škola, radnih mjesta, primamljivih reklama, „bombastičnih“ naslova u medijima o „velikim dobicima“ i opće neupućenosti, mladima nije lako odoljeti lažnim primamljivim porukama. Stoga su ovakve edukativne radionice kao mjera prevencije ovisnosti među mladima više nego potrebne.