Upisi u srednje škole

 
Koje vrste srednjih škola i programa obrazovanja postoje u Republici Hrvatskoj?
Prije nego što počnete razmišljati u koju srednju školu ćete se upisati, važno je da ste upoznati s vrstama srednjih škola koje postoje u Republici Hrvatskoj. Sljedeća shema prikazuje naš srednjoškolski sustav, odnosno vrste srednjih škola:



 
Što su to gimnazije?
Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole. Dijele se na opće, klasične, jezične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke i umjetničke. Postoje i eksperimentalni gimnazijski programi poput zdravstvene, ekonomske, tehničke, umjetničke ili gimnazije održivog razvoja. Gimnazijski programi vas ne osposobljavaju ni za koje konkretno zanimanje, već prvenstveno pripremaju za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova. Nakon završenog školovanja u gimnaziji, učenici polažu državnu maturu. Državna matura je završni pismeni ispit obvezan samo za učenike gimnazija. S položenom državnom maturom učenici gimnazija stječu srednju školsku spremu.
Što su umjetničke škole?
Umjetničke škole su četverogodišnje škole i nude obrazovne programe za učenike koji se odlikuju specifičnim sposobnostima u području glazbe, plesa, likovne umjetnosti i dizajna. Srednje glazbene, srednje baletne i škole za ritmiku i ples upisuju se, u pravilu, nakon završene osnovne glazbene ili plesne škole. Postupak za upis u takve škole, uz školske ocjene, uključuje i provjeru sposobnosti, odnosno darovitosti za određeno područje. Srednje obrazovanje učenika u umjetničkim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Ispite državne mature učenici polažu ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na studiju.
 
Što su strukovne škole?


Strukovne škole dijele se na tehničke, zdravstvene, gospodarske, trgovačke, poljoprivredne i dr. škole, koje traju četiri, odnosno pet godina te na industrijske i obrtničke škole u okviru istih struka, u kojima programi traju tri godine. U strukovno obrazovanje ubraja se i obrazovanje za jednostavna zanimanja u trajanju od jedne do dvije godine kojima se stječe niža stručna sprema. Prema trajanju obrazovanja, sve strukovne programe dijelimo na petogodišnje, četverogodišnje, trogodišnje, dvogodišnje i jednogodišnje strukovne programe.

 
Što su strukovni četverogodišnji programi obrazovanja?

Strukovni četverogodišnji programi obrazovanja (izuzetak je program obrazovanja za medicinsku sestru/medicinskog tehničara opće njege koji traje pet godina) usmjereni su na pripremanje učenika za rad u određenom području. Zadaća ovih strukovnih škola jest osigurati dobro opće i stručno obrazovanje iz određenog područja kako bi osposobile učenika za obavljanje poslova određenog (prvog) zanimanja, odnosno nastavka obrazovanja na studiju. U ovim školama se uče općeobrazovni predmeti i posebni strukovni sadržaji za pojedina strukovna područja te se pohađa praktična nastava. Strukovni predmeti i praktična nastava ovise o vrsti škole tj. o zanimanju. Srednje obrazovanje učenika u strukovnim četverogodišnjim programima obrazovanja završava izradom i obranom za- vršnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Učenici polažu ispite državne mature samo ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na studiju.

Koji trogodišnji programi obrazovanja postoje u Republici Hrvatskoj?
 

Trogodišnji programi obrazovanja pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i obrtništvu pa postoje programi za zanimanja u industriji i gospodarstvu (tzv. industrijska zanimanja) i programi za zanimanja u obrtništvu (tzv. obrtnička zanimanja).
 
Osnovna zadaća industrijskih i srodnih programa jest pripremiti učenike za rad u određenom zanimanju te im omogućiti brzo uključivanje na tržište rada. Industrijski model obrazovanja (IG) podrazumijeva izvođenje teorijske i praktične nastave u školskim učionicama, školskim radionicama i industrijskim pogonima. Na kraju školovanja učenici polažu završni ispit i stječu srednju stručnu spremu i određeno zanimanje.
 
Važno je naglasiti da se u obrtničkim programima obrazovanje odvija po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) pri čemu je teorijska nastava odvojena od praktičnog rada i praktične nastave. Za upis u ove programe obrazovanja potrebno je sklopiti ugovor o naukovanju. Ugovor se sklapa s obrtnikom koji za to ima odobrenje Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore. Općeobrazovni i strukovno-teorijski dio programa izvodi se u školi, a praktični dio naukovanja u obrtničkoj radionici. Na kraju naukovanja naučnici polažu pomoćnički ispit i stječu pomoćničko zvanje, a uz to mogu polagati i završni ispit ukoliko su savladali općeobrazovne predmete. Naučnici koji polože završni ispit, stječu srednju stručnu spremu. Nastavak obrazovanja moguć je u tehničkim školama ili u stjecanju majstorskih zvanja i to nakon dvije godine radnog iskustva u zanimanju. Kako je već spomenuto, obrazovni programi u obrtništvu traju tri godine osim za zanimanje kozmetičara, koje može trajati i tri i četiri godine.

 

Postoje li jednogodišnji i dvogodišnji programi obrazovanja u Republici Hrvatskoj?

Jednogodišnji i dvogodišnji programi obrazovanja odnose se na obrazovanje za manje složena zanimanja uglavnom u industriji. Za obavljanje poslova i radnih zadaća u takvim zanimanjima bitne su vještine, a manje su potrebna teorijska znanja. Po završetku školovanja polaže se završni ispit i stječe niža stručna sprema. Tada je moguće zaposliti se ili nastaviti školovanje za stjecanje srednje stručne spreme.

Uvjeti upisa u srednju školu

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim načinom putem mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole, a na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.
 
Ministarstvo znanosti i obrazovanja svake godine donosi Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole za sljedeću školsku godinu kojom se utvrđuje način upisa, broj mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola, potom okvirni broj, veličina i ustrojstvo razrednih odjela, rokovi za upis te ostali uvjeti i postupci za upis učenika u prvi razred srednje škole u sljedećoj školskoj godini.
 
Zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole utvrđuju se Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole.

O postupku prijava i upisa učenika u I. razred srednje škole možete saznati na stranicama Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole.

Kako do stipendije?
Stipendije su oblik financijske pomoći koji se dodjeljuje pojedincima za potrebe njihova obrazovanja, profesionalnog usavršavanja ili istraživanja. Stipendije se dodjeljuju na temelju akademskog uspjeha, posebnih talenata (sport, izvedbene umjetnosti), socijalnog statusa ili pripadnosti određenoj društvenoj ili etničkoj skupini. Informacije o natječajima za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola možete pronaći na sljedećoj mrežnoj stranici: http://www.stipendije.info/.
Postoji li računalni program na kojem mogu testirati svoje interese i vještine?
Za dobivanje dodatnih informacija moguće je koristiti i računalni program za profesionalno usmjeravanje ˝Moj izbor˝ koji se nalazi na web stranici e-Usmjeravanje. Program nudi mogućnost testiranja vlastitih profesionalnih interesa i kompetencija. Rezultat testiranja je prijedlog zanimanja koja korisniku odgovaraju na temelju iskazanih interesa i procijenjenih kompetencija. Prikladan je za samostalno korištenje, a moguće ga je ispunjavati i u područnim uredima Zavoda te u CISOK centrima uz stručnu pomoć savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Namijenjen je korisnicima starijima od 13 godina – učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, nezaposlenim osobama, zaposlenim osobama koje razmišljaju o promjeni karijere i svima onima zainteresiranima za različite informacije o zanimanjima.
 
Program sadržava opise više od 250 zanimanja te informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja na području Republike Hrvatske u pojedinom zanimanju. 
 
Ovaj program možete besplatno koristiti u svim Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri te područnim uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Postoje li posebne prigode pri kojima mogu saznati više informacija na licu mjesta?
U svakom područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje se organiziraju Sajmovi poslova, Dani profesionalnog usmjeravanja i druge manifestacije tijekom kojih učenici imaju priliku upoznati se s ponudama obrazovnih institucija, ključnim dionicima tržišta rada te koristiti usluge profesionalnog usmjeravanja.
 
U pojedinim gradovima održavaju se smotre srednjih škola, posebno namijenjene učenicima završnih razreda osnovnih škola, kako bi se bolje upoznali s pojedinim obrazovnim programima (npr. Smotra ˝Dojdi osmaš˝ u Zagrebu).
 
Također, većina srednjih škola na jedan dan u godini otvara svoja vrata učenicima osnovnih škola kako bi iz prve ruke upoznali nastavnike i učenike škole te vidjeli zadovoljava li pojedina škola njihove interese i mogućnosti. Taj dan obično nazivamo ˝Danom otvorenih vrata˝, pri čemu srednje škole na svojim web stranicama oglašavaju točan datum i vrijeme namijenjeno za posjete učenika osnovnih škola.